Nakon što odlučimo uložiti ušteđevinu, financijski instrumenti mogu nam omogućiti dodatne izvore zarade. Dostupan je širok raspon financijskih proizvoda te štediše mogu izabrati gdje će uložiti svoj novac nakon što su ocijenili razinu očekivanog povrata, imajući na umu da što je veći povrat od ulaganja, odnosno pretpostavljena dobit, to je veći rizik, odnosno mogućnost gubitka ušteđevine (poveznica na video Što je rizik?).

Financijski investicijski proizvodi

Proizvodi povezani s ulaganjem ušteđevine zapravo su kreditni instrumenti, odnosno dokumenti koji potvrđuju da ste zajmodavac, u ovom slučaju uplaćene uložene svote. Postoje različite vrste investicijskih proizvoda, s više ili manje rizika. U nastavku navodimo najvažnije. Danas je financijsko tržište veoma diversificirano, a na mrežnim stranicama svoje banke možete pronaći dodatne prilike za ulaganje.

Dionice: jedinstveni, identični i homogeni pojedinačni dijelovi na koje je podijeljen kapital društava SpA, odnosno dioničkih društava, izlistanih na burzi. Prilikom kupnje dionice dobivate status dioničara. Dionice se dijele u više kategorija: redovne, povlaštene i vlastite trezorske dionice. Njima se trguje na burzi.

Obveznice: predstavljaju dio duga koji društvo/poduzeće ili javno tijelo aktivira kako bi se financirali. Imatelju, koji ima status vjerovnika, služe kao jamstvo otplate plus kamate koje su utvrđene ugovorom .

Dionice i obveznice: u čemu je razlika?

Državne obveznice

Radi se o obvezama koje ministarstvo financija određene države povremeno izdaje uime države za financiranje javnog duga ili vlastitog deficita.

Uzajamni fondovi: financijski instrumenti kojima upravljaju društva specijalizirana za diversifikaciju uložene štednje. Prikupljaju kapital velikih i malih štediša i ujedinjuju ga u jedinstvenu imovinu. Podijeljeni su u jedinstvene dijelove, odnosno kvote, koji jamče jednaka prava. Ova vrsta ulaganja uglavnom je sigurnija, zajamčena određenom diversifikacijom sastava vrijednosnih papira jer imovinom upravljaju stručnjaci.

Dodatne informacije

Ugovori o izvedenicama Tako se zovu jer se radi o kategoriji proizvoda koja je „izvedena“ iz druge kategorije. Njihova vrijednost ovisi o rezultatu druge financijske ili stvarne imovine, tj. temeljne varijable koju predstavljaju dionice, kamate, tečaj, sirovine kao što su ulje, kakao, kava, zlato... S njima se povezuje velik rizik.

Burza

Burza je mjesto gdje se trguje dionicama, u širem smislu to je financijsko tržište gdje se trguje vrijednosnim papirima, valutama...

Dodatne informacije

Burzovni indeks. Burzovni indeks izražava trend košarice vrijednosnih papira najvećih društava i poduzeća izlistanih na burzi u određenoj državi.

Nadzorna i kontrolna tijela. Financijsko tržište nadziru kontrolna tijela. Na europskoj razini ESMA (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) postoji od 2011. godine. U pojedinim državama kontrola je povjerena Ministarstvima gospodarstva i financija, središnjim bankama, koje su zadužene za suzbijanje rizika i stabilnost imovine, i drugim za to zaduženim tijelima.

Pomoć štedišama u odabiru odgovarajućeg proizvoda

Odnos banke i štediše mora se temeljiti na povjerenju. Svaka banka svojim klijentima nudi usluge stručnog savjetnika za financije koji ima zadatak usmjeriti klijenta kroz „džunglu“ financijskih proizvoda, objasniti njihova obilježja i rizike te predložiti onaj koji najbolje odgovara potrebama ulagača i zajedno s klijentom utvrditi najbolje strategije. Štediše bi se trebali moći pouzdati u svojeg financijskog savjetnika i dati prednost diversificiranom ulaganju kako bi se zaštitili od rizika koliko je to najviše moguće.

Banke također nude praktične aplikacije za pametne telefone putem kojih štediše mogu bilo gdje u stvarnom vremenu pratiti svoje ulaganje, kotacije te kupovati i prodavati vrijednosne papire. Sigurnost i privatnost osigurane su sustavima za pristup, kodovima ili digitalnim otiskom prsta.

Dodatne informacije

Poznatu financijsku krizu iz 1929. uzrokovao je ubrzani rast cijena na američkoj burzi. Nakon sloma vrijednosnih papira dioničari su pohrlili u banke podignuti svoj novac. Bila je to prva kriza nastala u jednoj državi koja je imala značajne posljedice na svjetskoj razini, čime se pokazala međusobna financijska ovisnost više zemalja.

O državnim vrijednosnim papirima

Kako ocijeniti pouzdanost vrijednosnih papira koje izdaju država, javna tijela ili društva? Pouzdanost se ocjenjuje pomoću rejtinga. Rejting određuju posebne agencije (npr. Standard & Poor’s) koje svoju ocjenu objavljuju u slovima.

Što je ocjena niža, rizik je za štediše veći pa tako i pouzdanost vrijednosnih papira koje izdaje određena država, a mjeri se pomoću raspona, svojevrsnog „termometra“ pomoću kojeg se uspoređuju rezultati državnih obveznica određene zemlje s državnim obveznicama druge zemlje, u Europi su to njemačke državne obveznice. Ako se raspon poveća, to znači da je tržište nepovjerljivo i zahtijeva veću kamatu.

*Projekt financijske edukacije Intese Sanpaolo