PODCAST: Kako intrepretiramo i reagiramo na umjetnička remek-djela.

„Suradnjom s Inovacijskim centrom banke Intesa Sanpaolo možemo temeljitije i cjelovitije istražiti bit trenutačnog razumijevanja primjene neuroznanosti u organizacijama”, objasnio je Andrea Malizia iz IMT instituta za napredne studije.

U sklopu nedavnog projekta tim neuroznanstvenika pokušao je raščlaniti našu ljubav prema umjetničkim djelima. Unutar Muzeja Cenacolo Vinciano posjetitelji su koristili različite uređaje za praćenje osjećaja radi mjerenja neuroloških reakcija osoba koje su promatrale „Posljednju večeru” Leonarda da Vincija i „Raspeće” Giovannija Donata da Montorfana.

Inovacijski centar banke Intesa Sanpaolo u određenim se područjima oslanja na primijenjeno istraživanje. Neuroznanost je jedno od tih područja.

Istraživači i akademici zajedno surađuju s poslovnim odjelima banke kako bi riješili komercijalne probleme na inovativan način.

„Zašto neuroznanost?” pita se Luigi Ruggerone, voditelj Odjela za analizu trendova i primijenjeno istraživanje Laboratorija za inovacije. „Pa zato što su naposljetku... uvijek najvažniji ljudi”.

Tijekom zadnjih nekoliko godina nastala je disciplina koja se naziva organizacijska neuroznanost, a u kojoj su objedinjena neuroznanstvena istraživanja, teorija upravljanja i psihologija. Inovacijski centar banke Intesa Sanpaolo udružio se s IMT institutom za napredne studije u Lucci radi suradnje na projektima.

Michela Palazzo – Muzej Cenacolo Vinciano

Luigi Ruggerone, voditelj Odjela za analizu trendova i primijenjeno istraživanje Inovacijskog centra banke Intesa Sanpaolo

Sonia D’Arcangelo – Laboratorij za neuroznanost Inovacijskog centra banke Intesa Sanpaolo

Andrea Malizia – IMT institut za napredne studije

Njihovo je istraživanje dovelo do fascinantne spoznaje da su Isus i apostol Toma glavne žarišne točke na da Vincijevoj slici, dok je u slučaju Montorfana to bilo podnožje križa. Istraživanje je također pokazalo da gledanje „Posljednje večere” pojačava emocije kod ljudi i čini ih sretnijima.

„Projekt Posljednje večere dokazao mi je da posjedujemo inovativni alat pomoću kojeg možemo saznati kako posjetitelji doživljavaju muzej”, kazala je Michela Palazzo, ravnateljica Muzeja Cenacolo Vinciano.

Ovakva ispitivanja pružaju ključan uvid u ljudsko ponašanje što tvrtkama može olakšati prilagođavanje djelatnosti u rasponu od ljudskih resursa do marketinga. Dvije godine nakon početnih uvjeravanja klijenata u važnost ovog projekta, Laboratorij za neuroznanost zauzet je rješavanjem niza poslovnih problema.

Sonia D’Arcangelo, voditeljica Laboratorija za neuroznanost Inovacijskog centra banke Intesa Sanpaolo, smatra da se ovakvi neuroznanstveni projekti mogu primijeniti i u stvarnom svijetu. „Pandemija nam je omogućila da razmotrimo novu istraživačku problematiku poput učinka pametnog rada i njegovu povezanost s pozornošću, osjećajima, radnim mjestom, surađivanjem”, navodi.

Poslušajte podcast i saznajte više o Laboratoriju za neuroznanost Inovacijskog centra banke Intesa Sanpaolo.

Cover Photo Credits

Leonardo da Vinci, “Last Supper”, 1494-1498; Ministero per i Beni e le Attività Culturali e per il Turismo, Museo Nazionale del Cenacolo Vinciano