• Nema rezultata za traženu pretragu

ŠIRENJE POSLOVANJA

Strateška usmjerenost na održivost i dostupna EU-ova sredstva potiču reformu poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj

Model agrobiznisa u Hrvatskoj usmjeren je na povećanje produktivnosti, otvaranje radnih mjesta, povećanje konkurentnosti i poticanje održivosti

Charlotte Ricca

01/03/2022

Dok je na svjetskoj razini COVID-19 povećao nesigurnost u sektoru hrane, hrvatska je poljoprivredna industrija u 2020. ostvarila izvrsne rezultate. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvodnja je u 2020. porasla za 4,7 %, dok je vanjskotrgovinski deficit pao za više od 26 %.

Povoljni vremenski uvjeti pripomogli su ostvarenju dobrih prinosa usjeva, dok su bespovratna sredstva iz Programa Europske unije za ruralni razvoj (PRR) porasla na rekordnu razinu od gotovo milijardu eura, čime je proizvođačima pružena prijeko potrebna potpora poslovanju, posebno ulaganjima u mehanizaciju.

Glavni je cilj PRR-a restrukturirati i modernizirati poljoprivredni sektor kako bi se poboljšala produktivnost i povećala bioraznolikost. Hrvatska već sad ima mnoge prednosti zahvaljujući dostupnosti poljoprivrednog zemljišta i vode, optimalnim klimatskim uvjetima i kvaliteti tla te geografskoj blizini tržištima EU-a.

No model agrobiznisa potrebno je preobraziti kako bi se poboljšala produktivnost, konkurentnost i održivost. Tek tada država može povećati razinu samodostatnosti i smanjiti svoju ovisnost o uvozu.

"Sredstva iz Programa Europske unije za ruralni razvoj (PRR) potpomogla su razvoj hrvatske poljoprivrede, pri čemu su ulaganja pridonijela većem obujmu proizvodnje i poboljšanoj produktivnosti. No zemljišta su i dalje fragmentirana, a njima upravlja velik broj malih farmi koje bi mogle imati koristi od sustava zadruga zahvaljujući boljem pristupu informacijama, tehnologiji, financiranju, pa i samom pristupu tržištu"

Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave Privredne banke Zagreb

Povećanje produktivnosti

Hrvatska vlada namjerava povećati godišnju vrijednost svoje poljoprivredne proizvodnje za 50 % do kraja 2030. godine poticanjem većeg broja mladih poljoprivrednika i poljoprivrednika s manjim gospodarstvima. Pokrenute su strateške inicijative za ostvarenje tog cilja, uključujući, primjerice, planove da se poveća površina pokrivena staklenicima za 500 hektara, površina vinograda i voćnjaka za pet tisuća hektara, broj uzgojenih svinja za 35 % i proizvodnja goveđeg mesa za 20 %.

EU će podržati inicijativu s pet milijardi eura, zajedno s državnim sredstvima. Istodobno Privredna banka Zagreb nudi potporu poljoprivrednim poduzećima financirajući njihov radni kapital i investicijske programe te potičući unapređenje prekograničnog poslovanja izdavanjem dokumentarnih akreditiva koji omogućuju sigurnu naplatu potraživanja, naravno, pod uvjetom da je roba isporučena ili usluga pružena. Banka najčešće financira izvozne aktivnosti izvoznim factoringom i izvoznim forfaitingom, ali i kreditima kupcu (Buyer's credit), pri čemu se financira isključivo izvoz robe i usluga hrvatskog podrijetla.

Također, PBZ svojim klijentima poljoprivrednim poduzećima nudi zaštitne instrumente za ublažavanje rizika, posebno rizika koji proizlaze iz volatilnosti cijena poljoprivrednih proizvoda, stranih valuta i cijena energije.

No postoje prepreke. Iako je Hrvatska 92 % ruralna zemlja, jedan od najvećih izazova u poljoprivredi jest mala površina farmi. Gotovo 70 % poljoprivrednika posjeduje manje od pet hektara, mnogo manje od prosjeka EU-a, koji iznosi 17 hektara. Posljedica je toga slabija produktivnost, a poljoprivredni faktorski prihod po godišnjoj jedinici rada (Agricultural factor income per annum) iznosio je 6697 eura u 2020., dok je prosjek na razini EU-a iznosio 20 210 eura.

Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave PBZ-a, izjavila je: „Sredstva iz Programa Europske unije za ruralni razvoj (PRR) potpomogla su razvoj hrvatske poljoprivrede, pri čemu su ulaganja pridonijela većem obujmu proizvodnje i poboljšanoj produktivnosti. No zemljišta su i dalje fragmentirana, a njima upravlja velik broj malih farmi koje bi mogle imati koristi od sustava zadruga zahvaljujući boljem pristupu informacijama, tehnologiji, financiranju, pa i samom pristupu tržištu“.

Zadružni sustav mogao bi pomoći ubrzati razvoj farmi, omogućiti im više kontrole nad lancem opskrbe te u konačnici poboljšati održivost poduzeća. - Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave Privredne banke Zagreb

U Italiji, primjerice, poljoprivredne zadruge djeluju već više od 150 godina. LegaCoop, najstarija organizacija zadruga, okuplja više od 15 tisuća zadruga i omogućuje im da udruže sredstva u procesima nabave, smanje troškove zahvaljujući ekonomiji razmjera te dijele ulaganja u inovacije kako bi se potaknuli proizvodnja i produktivnost.

Zadružni sustav mogao bi ubrzati razvoj farmi, omogućiti im više kontrole nad lancem opskrbe, zajedničku nabavu i snažniji položaj u odnosu na kupce te u konačnici poboljšati održivost poslovanja.”

Daljnja konsolidacija zemljišta omogućila bi djelatnosti poljoprivrede da postane konkurentnija primjenom ekonomije razmjera. To se može povećati diversifikacijom primarnih proizvoda kao što su žitarice, koje čine 62,5 % poljoprivredne proizvodnje, i povećavanjem udjela proizvoda s visokom dodanom vrijednošću u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

U istraživanju koje je proveo institut Wageningen Economic Research pokazalo se da hrvatski sektor uzgoja voća i povrća pruža dodatne mogućnosti u jačoj suradnji domaćih poljoprivrednika i sudionika iz turističkog sektora.

„Zahvaljujući bogatoj tradiciji proizvodnje te povoljnim geografskim uvjetima, Hrvatska ima velik potencijal zadovoljenja sve veće potražnje za visokokvalitetnim proizvodima, posebno voća i povrća, te povećanja obujma njihova izvoza”, rekla je Vedrana Jelušić Kašić.

Prema rezultatima istraživanja, povećanje ponude može se postići poboljšanjem suradnje među poljoprivrednicima, poduzećima za preradu hrane i maloprodajnim lancima te daljnjom provedbom mjera zemljišne reforme. Analiza domaćeg tržišta i tržišta EU-a pokazala je da postoji potencijal za povećanje proizvodnje voća i povrća, posebno rajčica, bijeloga kupusa, češnjaka, jabuka, višanja i mandarina.

Postizanje veće održivosti u poljoprivredi strateški je prioritet hrvatske vlade jer donosi ekološku, zdravstvenu i društvenu korist cijelom gospodarstvu. - Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave Privredne banke Zagreb

Stvaranje konkurentnoga domaćeg tržišta preduvjet je za povećanje izvoza. Još jedno ključno područje rasta čine i usjevi zamjenskih izvora bjelančevina, kao što su soja, grašak i grah, kako bi se držao korak s povećanom potražnjom za proteinima i proizvodima bez mesa.

Nove tehnologije

S obzirom na broj manjih obiteljskih farmi u Hrvatskoj, tehnologija se u poljoprivredi ne primjenjuje u većim razmjerima. Također, 50 % poljoprivrednika starije je od 60 godina, zbog čega je poznavanje suvremenih poljoprivrednih metoda ograničeno.

No Europska unija dodijelila je sredstva za poboljšanje primjene digitalne tehnologije u poljoprivredi, kao što su roboti, bespilotne letjelice, visokoautomatizirani traktori, softver za upravljanje proizvodnjom i precizna poljoprivreda.

Neka od rješenja dolaze iz Hrvatske, kao što je Agrivi, jedno od modernih softverskih rješenja za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Tvrtka AGRIVI osnovana je 2013. godine, a njezin softver uzgajivačima omogućuje planiranje, nadzor i analizu poljoprivrednih aktivnosti. Mogu ga upotrebljavati profesionalni poljoprivrednici svih veličina, prehrambene kompanije, agrobanke i drugi dionici industrije poljoprivrede i hrane. Prošle godine Agrivi je dobio nagradu Ujedinjenih naroda za inovacije u poljoprivredi.


Još jedno digitalno rješenje jest Farmeron, prva svjetska platforma za upravljanje mliječnim proizvodima u oblaku. Softver i senzorski sustav za nadzor proizvodnje na mljekarskim farmama razvijen je u Hrvatskoj, a 2016. Farmeron je preuzeo Virtus Nutrition, američka tvrtka specijalizirana za proizvodnju stočne hrane.

PBZ sufinancira, zajedno s fondovima EU-a, investicije koje pridonose većoj produktivnosti i konkurentnosti hrvatskih farmi. Do danas je banka financirala više od tisuću klijenata u sektoru hrane i poljoprivrede, poput poduzeća koja su proširila poslovanje povećanjem proizvodnih površina ili kupnjom ili gradnjom skladišnih prostora, ili pak izvoznike poljoprivrednih proizvoda te poduzeća koja ulažu u ekološko poslovanje.

Promicanje održivosti

Hrvatska tek počinje tranziciju od linearnoga prema kružnom gospodarstvu. No Vlada je priznala i potrebu da se stvaranje otpada svede na najmanju moguću mjeru te pojača održiva proizvodnja kako bi se smanjio utjecaj na klimatske promjene.

Bit ćemo konkurentniji ako prihvatimo kružno gospodarstvo uz učinkovitu upotrebu resursa i smanjenje ekološkog i klimatskog otiska prehrambenog sustava. - Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave Privredne banke Zagreb

Kao posljedica toga, sve veći broj uzgajivača pretvara otpad iz biljaka i životinja u bioplin za upotrebu na gospodarstvu ili za prodaju trećim stranama. Upotreba solarnih panela također raste.

„Postizanje veće održivosti u poljoprivredi strateški je prioritet hrvatske Vlade jer donosi ekološku, zdravstvenu i društvenu korist cijelom gospodarstvu”, izjavila je Vedrana Jelušić Kašić. „Bit ćemo konkurentniji ako prihvatimo kružno gospodarstvo uz učinkovitu upotrebu resursa i smanjenje ekološkog i klimatskog otiska prehrambenog sustava.”

Iako je postignut velik napredak na putu strukturne preobrazbe u poljoprivrednoj industriji u Hrvatskoj, potrebni su dodatni napori kako bi se poboljšala produktivnost sektora, potaknuo gospodarski rast i povećala održivost.

Podijelite članak

Više o temi

Kako su Italija i New York oblikovali bankarstvo?
Središnja poslovnica Intese Sanpaolo u New Yorku: podržavamo korporacijsku Ameriku
Vijetnam: nova platforma za talijanske tvrtke
Trebate pomoć?

Odgovorit ćemo na sva vaša pitanja

U svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva www.pbz.hr koristi kolačiće (cookies). Postavke kolačića možete kontrolirati i prilagođavati u vašem web pregledniku. Klikom na "Postavke kolačića" možete postaviti njihova ograničenja.