Financijska tehnologija, ili skraćeno fintech, pokazuje digitalni razvoj bankarskog i financijskog sustava. Danas sektor financijskog gospodarstva bilježi najznačajniji rast i sastavni je dio strukturnih promjena koje su zahvatile svjetsko gospodarstvo.

Digitalna tehnologija drastično je promijenila pristup financijskim proizvodima i uslugama, dok banke svjedoče potpunoj promjeni svojeg poslovnog modela. Odnos s korisnicima je drukčiji, a financijska tehnologija nudi izravan pristup, fleksibilnost, otvorene sustave i dematerijalizaciju procesa i dokumenata. Financijska tehnologija omogućuje novu ulogu komercijalnom pružanju bankarskih usluga, zamjenjuje ili spaja „tradicionalne“ bankarske usluge i osiguranje.

Razvojne tvrtke u području financijske tehnologije

Nakon poremećaja digitalnog bankarstva, financijska se tehnologija dugotrajno pokazala kao dobitna kombinacija. Obrat trenda utjecao je na financijski sektor koji je uočio priliku i iskoristio mogućnosti koje pružaju razvojne tvrtke u području financijske tehnologije te ih uključio u postupke modernizacije kao naprednu podršku istraživanju.

Stalno pokretanje novih fintech razvojnih tvrtki znači i rastuću digitalizaciju, učinkovitost, sigurnost i jednostavnost korištenja bilo gdje i bilo kada, smanjenje bankovnih troškova, nove pogodnosti za potrošače i ostvarivanje novih poslovnih modela.

Za pojedince i poduzeća, financijska tehnologija nudi niz usluga povezanih s plaćanjem, kreditima, savjetovanjem, upravljanjem rizikom i virtualnim valutama.

Cilj i prioritet istraživanja

Dva su cilja koja predstavljaju prioritete financijske tehnologije: ljudi i obitelji, poslovno područje.

To podrazumijeva jačanje tehnoloških infrastruktura i potragu za novim rješenjima kako bi financijske transakcije bile izravnije i sigurnije.

Ljudi u financijskim tehnologijama i obitelji

• Bankarstvo od kuće – tehnološke inovacije za koje je zaslužna financijska tehnologija omogućuju nam da od kuće obavljamo niz aktivnosti i provjera (primjerice, kako napreduju ulaganja) kad nam to najviše odgovara. Time su neke aktivnosti postale jednostavnije (plaćanje, e-trgovina, neposredni prijenos putem interneta...), računima upravljamo trenutno i unaprjeđujemo vlastite bankarske vještine.

Mobilno i digitalno plaćanje – dnevno korištenje pametnih telefona za uplate. Radi se o trenutnom plaćanju putem interneta u stvarnom vremenu, pri čemu banke odmah provode transakcije. Možemo plaćati putem mobitela, upotrebljavati napredne sustave za plaćanje u e-trgovinama, provesti prijenos sredstava...

Banke i umjetna inteligencija – u ne tako dalekoj budućnosti, u naš odnos s bankom uključit će se i umjetna inteligencija koja će donositi odluke na temelju goleme količine podataka dobivenih iz naših financijskih aktivnosti, a sve se odvija u stvarnom vremenu.

Na isti način koji već upotrebljavaju Google Assistant, Siri ili samovozeći automobili, obratit ćemo se svojem virtualnom bankarskom savjetniku koji će nam pomoći pri upravljanju tekućim računom i drugim aktivnostima te nam savjetovati najbolja rješenja na temelju sustavnog proučavanja naših financijskih aktivnosti.

Banke i društveni mediji – banke se danas služe društvenim mrežama za komunikaciju s klijentima, a u više slučajeva i za aktivaciju stvarnih zajednica kako bi ponudile ciljane usluge. Kao primjer navodimo zajednicu mladih koji imaju svoje račune i koji razmjenjuju informacije o putovanjima, koncertima, događanjima te iskorištavaju posebne ponude i popuste namijenjene samo onima koji pripadaju toj zajednici.

Fintech poslovanje

Skupno financiranje i skupno ili društveno pozajmljivanje (tzv. P2P pozajmljivanje) alternativni su oblici financiranja koji su se razvili zahvaljujući namjenskim platformama. Cilj je financiranje istraživanja ili pozajmljivanje sredstava za projekte koje obilježavaju inovacija ili interes trgovačkog društva. Pojedinci koji traže sredstva svojoj se publici obraćaju izravno putem interneta i bez posrednika.

Međutim, uloga banaka u podršci i jačanju tih aktivnosti sve je važnija. Neke su banke pokrenule namjenske kanale na internetu gdje potiču korištenje tih alata radi usmjeravanja sredstava u etičke projekte. U ovom slučaju banka djeluje u ulozi „jamca“ za inicijativu i osigurava da je zajmodavac u mogućnosti pozajmiti novac čak i uz nula kamata, bez rizika.

Kriptovalute – radi se o špekulativnim financijskim instrumentima koji se neispravno u medijima povezuju s novcem ili valutom. Iznimno složeni mehanizam omogućuje velike i nagle promjene vrijednosti, i pozitivne i negativne. U osnovi se temelje na sustavu transakcija koji se potvrđuje kriptografskim algoritmima koji u teoriji jamče anonimnost, povjerljivost i „sigurnost“ informacija. Ova vrsta financijskog instrumenta nije pogodna za privatne štediše. Oslanja se na tzv. peer-to-peer tehnologije i nije pod nadzorom nekog središnjeg tijela što onemogućuje tradicionalnim institucijama da blokiraju određeni prijenos. U novijim istraživanjima koja su provela neke od najvećih svjetskih banaka pokazalo se da su zbog svojih obilježja kriptovalute savršeni financijski instrumenti za ilegalne aktivnosti, kao što je pranje novca i/ili utaja poreza.

Dodatne informacije

Najpoznatija kriptovaluta je bitcoin koji je krajem 2008. izmislio anonimni izumitelj, poznat samo pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Upotreba bitcoina temelji se na tzv. blockchainu, vrsti registra i arhiva transakcija koje se odvijaju unutar određene računalne mreže.

Trenutačno je blokchain jedan od vodećih sektora „potrage“ za razvojnim tvrtkama diljem svijeta.

*Projekt financijske edukacije Intese Sanpaolo