PODCAST: Projektiranje pametnih gradova

Svjetski gradovi troše više od 75 % naših prirodnih resursa i emitiraju više od 2/3 stakleničkih plinova. Zbog toga je poticanje gradova na ekonomičnije korištenje resursa i gospodarenje otpadom ključan korak u prijelazu na kružno gospodarstvo.

Gradovi su dosegli zapanjujuću razinu složenosti zbog čega se čini nemogućim promijeniti njihove navike. „Važno je krenuti od nečega i napraviti sitne korake”, kaže Sarah O'Carroll, voditeljica mreže vlade i gradova Zaklade Ellen MacArthur, organizacije koja je posvećena ubrzanju prijelaza na kružno gospodarstvo. „Grad Toronto osmislio je plan za provedbu kružne javne nabave. Grad Amsterdam razvio je akcijski plan za uvođenje ekonomije dijeljenja.”

Neki gradovi razmišljaju oportunistički. Na primjer, San Francisco se pobrinuo da koristi reciklirane materijale prilikom mijenjanja tepiha u svim općinskim zgradama. „Moramo o gradu razmišljati na holistički način i promatrati ga kao sustav”, napomenula je O’Carroll. „Gradovi ne funkcioniraju zasebno jer su dio velikih složenih sustava”.

Cjelokupno djelovanje Zaklade Ellen MacArthur počiva na tri načela: isključenju otpada i onečišćenja, upotrebi proizvoda i materijala što je dulje moguće i obnovi prirodnih sustava. „Sve navedene pristupe treba primijeniti pri projektiranju gradova za budućnost“, tvrdi O'Carroll.

Zaklada također stoji iza Circular Economy 100, mreže organizacija koje međusobno razmjenjuju ideje u vezi s izgradnjom novog sustava. Grupa uključuje tvrtke kao što su Google i Ikea te gradove poput Toronta i Londona. Milano je posljednji grad koji se pridružio grupi.

Prethodno je Milano već provodio prakse kružnoga gospodarstva kako bi spriječio rasipanje hrane te podignuo svijest o održivom razvoju u modnoj industriji putem dodjele nagrada Zeleni tepih.

Grad je već postavio određene prioritetne ciljeve, poput sadnje tri milijuna stabala do 2030. g., te provedbe pilot programa na tržištu koje pokriva Milano kako bi cijeli lanac i sustavi opskrbe postali kružni.

„Naravno, još je mnogo posla pred nama, ali uvjereni smo kako ćemo suradnjom s gradskim organizacijama omogućiti stvarne promjene”, smatra Lucia Scopelliti, voditeljica jedinice za ekonomsko planiranje grada Milana.

Banka Intesa Sanpaolo izdvojila je sredstva za kružno gospodarstvo u maksimalnom iznosu od 5 milijardi eura i zajedno s laboratorijem za kružno gospodarstvo, koji se također nalazi u Milanu, potiče gradove i tvrtke da usvoje i provode prakse kružnoga gospodarstva.

„U svojem Laboratoriju za kružno gospodarstvo možemo se susretati s poduzetnicima, razvijati nova rješenja i sustavno pristupiti prijelazu”, rekao je Carlo Cavedon iz Ureda za kružno gospodarstvo Inovacijskog centra banke Intesa Sanpaolo. „Budući da smo banka usmjerena na realno gospodarstvo koja surađuje s malim i srednjim poduzećima te velikim korporacijama i institucijama, ovo nam omogućuje da se zajedno otisnemo na jedno čudesno putovanje. Svi bi nam se trebali slobodno pridružiti.”

Kako bi izgledao kružni grad? „Kružni bi se grad napajao obnovljivim izvorima energije te bi imao modularne zgrade koje bi s vremenom mogle promijeniti svoju funkciju i način djelovanja”, kaže Sarah O'Carroll. „Nudili bismo uslugu dijeljenja prijevoza radi smanjenja broja vozila s jednom osobom i imali bismo mnoštvo zelenih površina i urbanu poljoprivredu”.

Lucia Scopelliti, voditeljica jedinice za ekonomsko planiranje grada Milana, uvjerena je da će se grad uvelike promijeniti u idućih deset godina, ponajviše zbog praksi kružnoga gospodarstva koje se provode danas. „Grad se već značajno promijenio u zadnjih deset godina. Dogodile su se promjene koje su tada bile revolucionarne, a danas se smatraju uobičajenima.”