• Nema rezultata za traženu pretragu

Širenje poslovanja

Hrvatski turizam na putu uspjeha

U Hrvatskoj dominantan sektor turizma uskoro će biti dodatno podržan zahvaljujući dvama novim planovima financiranja

19/10/2022


Svojom zadivljujućom jadranskom obalom i 78 otoka uz bok onima Grčke i Italije, hrvatska turistička industrija posljednjih godina dominira gospodarstvom nadmašujući po rezultatima industrijski i poljoprivredni sektor, postajući tako najjačim adutom ove zemlje i čineći 20% BDP-a.

Za hrvatski turizam 2019. godina bila je rekordna, a oporavak turističkog sektora nakon pandemije za jadransku je regiju bio ohrabrujuće pozitivan signal. Međutim, iako je put k uspjehu relativno stabilan, hrvatski turizam i dalje većim dijelom ostaje usmjeren isključivo na priobalne dijelove zemlje.

Ivana Jović, direktorica ekonomskih istraživanja u PBZ-u, kaže: „U turističkom sektoru, u tom pogledu, nije bilo ozbiljnijih pomaka u zadnjih 10 godina. Godine 2009. u statističkoj regiji Jadranska Hrvatska ostvareno je 96% svih noćenja, dok je ta brojka 2019. godine iznosila 93%. Iz ovoga je razvidno da postoji golem potencijal za razvoj i promociju kontinentalnog dijela Hrvatske kao turističkog odredišta. Isto tako veliki potencijal daje i trenutno vrlo koncentrirana sezonalnost. “

Godine 2021. broj ostvarenih turističkih noćenja povećao se za 78% u odnosu na prethodnu godinu, premašujući tako razinu od 75% noćenja ostvarenih 2019. godine. „Hrvatska je tako ponovno nadmašila svoje turističke konkurente“, kaže nam Jović. „Oporavkom su se, primjerice, Italija i Grčka uspjele vratiti na 49% noćenja ostvarenih pretpandemijske 2019. godine; Španjolska na približno 38% te Turska na približno 69%.“

U financijskom smislu, prihodi od međunarodnog turizma 2021. godine dosegli su iznos od 9,1 mlrd. eura, što čini 87% prihoda ostvarenih 2019. godine. Većina posjetitelja dolazi nam iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije i Poljske.

Tijekom prvih devet mjeseci 2022. godine, strani su se dolasci i noćenja u odnosu na prethodnu godinu povećali za 36% odnosno 28%, čime su dosegnute razine od 89% odnosno 97% dolazaka i noćenja ostvarenih 2019. godine – što ukazuje na zatvaranje jaza ali i na to da će rezultati na razini cijele godine, u smislu fizičkih pokazatelja, biti jednaki ili gotovo jednaki pretpandemijskim rekordima.

"Postoji golem potencijal za razvoj i promociju kontinentalnog dijela Hrvatske kao turističkog odredišta."

Ivana Jović, Direktorica ekonomskih istraživanja, PBZ

„Najnoviji podatci ukazuju na trend nastavka snažnog oporavka i u 2022. godini – prvoj godini nakon 2019. u kojoj turistički sektor posluje u punom kapacitetu bez ikakvih ograničavajućih mjera za suzbijanje pandemije,“ navodi Jović. „A očekuje se da će ova godina s lakoćom nadmašiti 2019. u smislu financijskog priljeva iako će to u velikoj mjeri biti i posljedica porasta cijena.“

Izazovi s kojima se hrvatski turizam suočava

Iako se može činiti da se na dobro poznatoj jadranskoj obali uspješni rezultati ostvaruju s lakoćom, koncentriranost turističke djelatnosti na tom području dobar je razlog za zabrinutost Ministarstva turizma Republike Hrvatske.

U kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju, ovaj se sektor suočava i s nekoliko dodatnih izazova, koji uključuju porast cijena ulaznih troškova kao što su troškovi  energije i nedostatak radne snage.

Jedan od čimbenika privlačnosti Hrvatske ogledao se u nižim cijenama za turiste u odnosu na konkurentska odredišta. Porast cijena može dovesti do pada turističkih pokazatelja u slučaju da se na takvu situaciju ne odgovori podizanjem razine kvalitete ponude.

Pokušavajući se suočiti s ovim nepovoljnim okolnostima, hrvatska je Vlada turizam učinila glavnim uporištem Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine.

Nova strategija za 2030. godinu

Plan razvoja usklađen je s UN-ovim ciljevima održivog razvoja te se njime općenito nastoji povećati BDP po glavi stanovnika, kao i opći životni standard ljudi u Hrvatskoj.

Cilj je ovog plana jačanje turističkog sektora i  širenja lanca vrijednosti  na cijeli sektor gospodarstva.

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske predstavilo je i nacrt dokumenta Strategija 2030., u kojem je naglasak na razvijanju održivog cjelogodišnjeg turizma.

Planom su predviđena financijska sredstva za projekte usklađene s četirima glavnim ciljevima ministarstva:

  • aktiviranje cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma – podrška područjima s manjim brojem posjetitelja radi produljivanja turističkih aktivnosti i izvan vrhunca sezone
  • očuvanje okoliša, prostora i klime – uvođenje zelene agende u turističku ponudu zemlje
  • konkurentan i inovativan turizam – postizanje boljih standarda za turističke djelatnike i korisnike, te podrška unaprjeđivanju strukture i kvalitete smještaja
  • otporan turizam – uz unapređenje modela upravljanja temeljenog na podatcima.

Financiranje oporavka i otpornosti

Pod ruku s ovim općim ciljevima ide i plan namjenskog financiranja iz EU fondova koji će Hrvatskoj pomoći da se osovi na noge nakon pandemije bolesti COVID-19. Sredstva u iznosu od 290 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost EU-a namijenjena turističkom sektoru utrošit će se na podršku digitalnoj i zelenoj agendi koje će zemlji pomoći na putu ukupnog oporavka od posljedica pandemije bolesti COVID-19.

„Ukupno 60 % ovih sredstava predviđeno je za poticanje izravnih poduzetničkih ulaganja u privatni sektor,“ navodi Jović, „dok će preostali dio biti namijenjen ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu.“

Dostupno je i dodatnih 90 milijuna eura za sufinanciranje maloga i srednjeg poduzetništva putem Kohezijskog fonda EU-a, u okviru namjenskog plana koji se provodi od 2021. do 2027. s ciljem ispravljanja neravnoteže među državama članicama.

Snažan poslijepandemijski oporavak, inicijative za promjene uz podršku Vlade RH i mogućnosti financiranja kroz institucije EU-a zajedno predstavljaju snažne prilike u hrvatskom turističkom sektoru. Ova se industrija nalazi na prekretnici te joj je potrebno aktivno upravljanje kako bi se izbjegle bilo kakve negativne posljedice masovnog turizma po dobrobit lokalnog stanovništva.

 

Podijelite članak

Više o temi

Kemikalije i materijali: pametnija rješenja za čišću i sigurniju budućnost
Industrija i mehanika: kako će nam roboti pomoći da vidimo i izgradimo budućnost
Intesa Sanpaolo uvođenjem digitalne banke u utrci s fintechom
Trebate pomoć?

Odgovorit ćemo na sva vaša pitanja