Sektor hrane i pića jedan je od najvažnijih u Hrvatskoj. Promet u 2020. godini procijenjen je na 3,6 milijardi eura, a udio u ukupnom proizvodnom sektoru iznosio je 26 %.

Industrija hrane i pića također ima utjecaj na druge ključne sektore kao što su poljoprivreda i turizam, ali i na izvoz. Tijekom proteklih deset godina došlo je do znatnih promjena zbog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji 2013. i globalne gospodarske krize uzrokovane virusom COVID-19.

Prehrambena industrija pokazala se otpornijom od industrije pića. U 2020. godini zabilježen je pad od samo 1,5 % prihoda od hrane, dok su prihodi od pića imali pad od 25 % kao posljedica COVID-19 na turizam s obzirom na to da je zbog zatvaranja većeg dijela HORECA kanala ugostiteljstvo imalo značajno smanjenje prihoda.

Dodatan izazov u sektoru hrane i pića predstavlja smanjivanje kvalitetne radne snage. U 2020. godini u prehrambenom je sektoru bilo 41.443 zaposlenih, 2,7 % manje nego u 2019. godini, dok je u sektoru pića zabilježeno smanjenje od 3 % i iznosi 4951.

Također, porasla je i cijena sirovina i energije. Kao rezultat, troškovi hrane narasli su za 3,8 % u listopadu 2021. u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine.

Da bi sektor uspješno napredovao, potrebno je naglasak staviti na trendove usmjerene na potrošače, održivost, izvoz i inovacije.

Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave  Privredne banke Zagreb (PBZ), izjavila je: „S obzirom na utjecaj virusa COVID-19, kako bi povećali otpornost nacionalnoga gospodarstva i smanjili ovisnost o uvozu, hrvatski proizvođači traže načine da ojačaju svoje lance opskrbe i povećaju lokalnu proizvodnju u područjima gdje se potražnja zadovoljava uvozom.”

„Među najvažnijim prioritetima sektora nalaze se podizanje produktivnosti, širenje prodajnih kanala i inovacije koje prate rastuću potražnju i usklađenost sa zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima potrošača. Budući rast i uspješnost industrije leži u izvozu, posebice na susjedna tržišta gdje brendovi hrvatskih proizvoda imaju visoku prepoznatljivost.”

Potrošački trendovi

Nove strategije usmjerene na potrošače potrebne su kako bi se stvorila vrijednost na sve konkurentnijem tržištu. Kako prihodi rastu, potrošači su zahtjevniji po pitanju kvalitete, funkcionalnosti proizvoda i označavanja sastojaka.

Novi trend svježih i dostupnih proizvoda (fresh convenience) posebno je privlačan hrvatskoj prehrambenoj industriji, dok su potrošači spremni platiti kvalitetu i jednostavnost upotrebe. Mlađe generacije također su otvorene novim idejama u kuhinji i više im je stalo do transparentnosti i sljedivosti opskrbnog lanca.

.

Proizvođači hrane u ovom segmentu mogu prilagoditi ambalažu i oznake proizvoda usmjeravajući se na potrošače koji traže zdravu hranu u sektorima gotove hrane visoke vrijednosti.

Održivost

Potrošači također zahtijevaju proizvode i ambalažu koji su bolji za okoliš. Kao posljedica, inovacije su dovele do brojnih alternativa plastici za jednokratnu upotrebu, a podržava ih i PBZ. Atlantic Grupa, vodeće društvo u prehrambenom sektoru, uvela je ambalažu proizvedenu od 100 % recikliranih materijala za svoje proizvode iz linije Donat. Osim smanjenja plastičnog otpada, planiraju smanjiti emisije CO2 za čak 90 %.

Drugi  brendovi Atlantic Grupe koji su se pridružili inicijativi uključuju Barcaffè, koji je uveo foliju bez aluminija i smanjio svoj ugljični otisak za 63 %, te Argetu koja za prijevoz svojih proizvoda upotrebljava karton s certifikatom FSC-a.

Smanjenje otpada još je jedan ključan čimbenik u strategiji hrvatskog gospodarstva. Vladin je cilj da se najmanje 65 % komunalnog otpada po težini reciklira ili ponovno iskoristi do 2035. godine, a udio komunalnog otpada koji odlazi na odlagalište smanji na 10 %.

I ovdje je Atlantic Grupa uvela poboljšanja: vreće od jute za kavu pretvaraju u papir i otvaraju reciklažna dvorišta gdje se otpad razvrstava i kompostira kad je to moguće. Još jedan važan klijent PBZ-a i jedno od najvećih društava u prehrambenoj industriji u jugoistočnoj Europi, Podravka, uložila je u „zelene” tehnologije prerade hrane i poboljšala svoj sustav gospodarenja otpadom smanjivši komunalni otpad za 13 % u usporedbi s 2019.

No, ima još mnogo posla. Industrija mora znatno smanjiti potrošnju vode i povećati proizvodnju biokomposta. U hrvatskim gradovima manje od 2 % biokomposta dolazi iz otpadaka od hrane.

Promjene se nastoje uvesti novom inicijativom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost: „Smanji otpad od hrane, kuhaj za svoje goste” koji je pokrenut u srpnju 2021. u suradnji s ministarstvima gospodarstva i turizma.

Uvoz i izvoz

Hrvatska se u velikoj mjeri oslanja na uvoz hrane kako bi dopunila svoju turističku ponudu koja je činila 19,5 % BDP-a u pretpandemijskoj 2019. godini. Ugostiteljska industrija ovisi o uvozu proizvoda kao što su meso, mlijeko, voće i povrće zbog ograničene domaće ponude.

Međutim, i to se počinje mijenjati. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna vrijednost uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj od siječnja do rujna 2020. iznosila je 2,5 milijardi eura, što je pad od 7,3 % u odnosu na prethodnu godinu. U istom je razdoblju vrijednost izvoza iznosila 1,7 milijardi eura što je povećanje od 5 %. 

Najznačajniji izvoz činile su žitarice (205,4 milijuna eura), zatim različiti prehrambeni proizvodi, uključujući proizvedenu i prerađenu hranu (168,1 milijuna eura) te riba i ostali morski plodovi (147,4 milijuna eura). Međutim, izvoz robe veće vrijednosti donijet će veće prihode.

Jedna inicijativa koja pomaže u poticanju izvoza oznaka je zemljopisnog podrijetla (GI) koja se upotrebljava za proizvode s posebnim kvalitetama, ugledom ili značajkama koje su specifične za određenu regiju. Na primjer, mandarine iz doline Neretve i baranjski kulen 2013. godine prvi su dobili pravo na oznaku zemljopisnog podrijetla. Time je otvoren put i drugim proizvodima, a Hrvatska je sada jedna od 10 vodećih europskih zemalja s najviše registriranih proizvoda, odnosno 31 prehrambenim proizvodom koji ponosno nose oznaku zemljopisnog podrijetla.

„Zajedničkim brendiranjem putem oznake zemljopisnog podrijetla može se potaknuti ruralni razvoj, očuvati kulturna baština i pružiti dodatna vrijednost lokalnim proizvodima”, izjavila je Jelušić Kašić. „U procesu registracije okupljaju se skupine proizvođača koje zajedno određuju službene standarde u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i nadležnim institucijama.”

„Ovim standardima štiti se strogo kontrolirano podrijetlo i sastav proizvoda, povećava njihova vrijednost i omogućuje veća vidljivost lokalnih proizvoda, što u konačnici poboljšava njihovu konkurentnost, na domaćem i izvoznim tržištima.”

Kako bi se stvorila otpornija, konkurentnija budućnost hrvatske industrije hrane i pića, važno je da proizvođači imaju podršku za razvoj i jačanje proizvodnje, s naglaskom na izvoz i proizvode visoke vrijednosti.