Hrvatski automobilski sektor u velikoj je mjeri sastavljen od proizvođača dijelova za automobilsku industriju (OEM) koji proizvode i prodaju kvalitetne dijelove za strana tržišta, ponajprije unutar Europske unije. Značajnih 90 % dobiti dolazi od izvoza, a industrija čini oko 1,8 % ukupnog hrvatskog izvoza. OEM podrazumijeva proizvođače koji su dobili pravo proizvodnje dijelova koji odgovaraju originalu koji je proizveo nositelj prava, odnosno dijelova koji su izgledom i kvalitetom identični onima nositelja prava, ali na sebi nemaju službeni zaštitni znak.

Automobilska industrija u Hrvatskoj koristi visokokvalificiranu radnu snagu, izvrsnu infrastrukturu i blizinu tržišta te pogona za proizvodnju automobila zapadne i srednje Europe.

Sektor zapošljava više od 10.300 ljudi u 478 tvrtki. To uključuje AD Plastik, koji proizvodi dijelove za vodeće proizvođače automobila kao što su Renault-Nissan-Mitsubishi Alliance i Stellantis (nedavno spajanje FCA i PSA grupe) i Lipik Glas, koji isporučuje vjetrobranska stakla vrhunskim proizvođačima automobila kao što su Aston Martin, Alfa Romeo, Ferrari i McLaren.

Utjecaj pandemije COVID-19

COVID-19 jako je pogodio industriju – iako je došlo do povećanja prodaje od 32,4 % u prva tri kvartala 2021., u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, tržište se još nije u potpunosti oporavilo i nove registracije pale su za 21,9 % u odnosu na podatke za rujan 2019.

Benzinski i dizelski automobili i dalje su u padu što se odražava na ukupni pad prodaje, dok su električna vozila (EV) u porastu.

Pandemija je ubrzala i digitalnu transformaciju globalno i u Hrvatskoj. Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) rastući je trend u automobilskoj industriji, a vozila postaju sigurnija, pametnija, održivija i povezanija s korisnikom nego ikad prije.

„Hrvatski proizvođači dijelova za automobilsku industriju pokazali su sposobnost prilagodbe novom tržišnom okružju, a uz suradnju s OEM-ovima (engl. Original Equipment Manufacturers), dodatno su prilagodili svoje poslovanje proizvodnji ekološki prihvatljivijih i sigurnijih vozila”, kaže Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave Privredne banke Zagreb. „Podržavamo ovu prilagodbu tržišnim trendovima prijeko potrebnim dugoročnim financiranjem naših izvoznika i podupiranjem kapitalnih investicija za poduzeća koja žele proširiti svoje poslovanje u Hrvatskoj ili prekogranično ili dodatno ulagati u informatizaciju i povećanje energetske učinkovitosti. Dodatno paletom financijskih proizvoda i instrumenata međunarodnog plaćanja olakšavamo našim izvoznicima prekograničnu trgovinu s međunarodnim partnerima.”

Vozila na fosilna goriva

Vozila na benzin i dizel bilježe padajući trend broja novih registracija zadnjih godina, pokazuju izvješća ACEA-e i Državnog zavoda za statistiku.

Na benzinska vozila otpada 54 % novih registracija u prva tri kvartala 2021. – što je manje u odnosu na 57 posto u istom razdoblju 2020. i 60 % u 2019. Dizelski sektor imao je još više poteškoća, a njegov je udio novih registracija pao s 36 % u 2020. na 26 % u 2021.

Prijelaz na zeleno

U 2020. udio električnih vozila i dalje je bio manji od 1 % ukupnih osobnih automobila. Međutim, stvari se počinju mijenjati i nove potpore pomažu u jačanju industrije. Vladin je cilj postići da električna vozila čine više od trećine voznog parka u zemlji do 2050. godine.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dodijelio je 14 milijuna eura za sufinanciranje kupnje električnih vozila 2021. godine, a tijekom prva tri kvartala 2021. godine udio registracija hibridnih električnih vozila porastao je na 13 % (s 5 % u 2020.). Hibridna vozila čine većinu električnih vozila u Hrvatskoj i više od 80 % prodaje u prva tri tromjesečja 2020. i 2021. godine.

Klijent Privredne banke Zagreb, AD Plastik vodeća tvrtka za razvoj i proizvodnju unutarnjih i vanjskih dijelova za automobile u Hrvatskoj te jedna od vodećih u istočnoj Europi s proizvodnim pogonima u pet zemalja, kontinuirano ulaže u smanjenje emisije stakleničkih plinova odabirom lakših materijala, doprinoseći na taj način smanjenju težine vozila.

Vodik bi mogao biti održiv izvor energije u budućnosti, a Vlada Republike Hrvatske definirala je strategiju za vodik do 2050. godine. Najavljeno je da bi  prvo postrojenje za proizvodnju vodika moglo biti izgrađeno do 2025. godine, a cilj mu je do 2030. godine puniti 18.000 električnih vozila gorivim ćelijama.

Nekoliko velikih tvrtki u Hrvatskoj aktivno razmatra  korištenje vodika. U ožujku prošle godine INA, Grad Zagreb i Zagrebački električni tramvaj (ZET)  najavili su zajedničku suradnju na projektu uvođenja vodika kao ekološki prihvatljivog goriva za čista i energetski učinkovita vozila u prometnom sektoru na području Grada Zagreba.

Inovacije

Hrvatska proizvodi i vlastita električna vozila. Rimac Automobili najistaknutiji je proizvođač, a najpoznatiji je po izradi električnih hiperautomobila, ali i kao dobavljač tehnologije za vodeće svjetske proizvođače automobila. Njihov najnoviji model u vrijednosti od 2 milijuna eura, Nevera, najbrži je električni automobil na svijetu. Sposoban je postići brzinu od 300 km/h za 9,3 sekunde što je brže od F1 automobila. Rimčev uspjeh najbolje odražava to što je nedavno udružio snage s Bugattijem, jednom od najpoznatijih svjetskih marki automobila.

Sjedište tvrtke Bugatti Rimac otvorit će se 2023. nedaleko od centra Zagreba, u novom Rimac Kampusu od 200 milijuna eura i veličine 100.000 četvornih metara. Ova lokacija bit će baza za sva istraživanja i razvoj Rimac i Bugatti hiperautomobila, a zapošljavat će 2500 ljudi. Rimac Grupa nastavit će razvijati sustave i tehnologije za mnoge svjetske proizvođače originalne opreme.

Mate Rimac, osnivač, bio je jedan od osvajača nagrade Innovators Under 35 Europe koju dodjeljuje MIT Technology Review te je time pohvaljen za svoj doprinos većoj održivosti automobilskog sektora.

Osim dijelova, hrvatski automobilski stručnjaci i inovatori isporučuju softverska rješenja renomiranim proizvođačima automobila, a to je područje koje predstavlja stvarne prilike za budućnost. Integracija IKT-a u automobilsku proizvodnju sve je važnija jer vozila postaju sigurnija, učinkovitija i povezanija s našim životima.