Kao i većina zemalja, Slovačka je uvela mnoge restriktivne mjere zbog pandemije koronavirusa. Gospodarski i društveni život značajno su se usporili, a pojedini su sektori gotovo u potpunosti stali.

Međutim, u zadnjem tromjesečju 2021. g. slovački BDP približio se vrhuncu s kraja 2019. prije početka pandemije. Godišnji rast BDP-a mogao bi premašiti 4 % u 2021. g. te nastaviti ubrzani rast sljedeće godine zahvaljujući najnovijim ulaganjima iz europskih fondova i snažnom porastu inozemne potražnje iz eurozone.

To je uvelike posljedica ljetnog oporavka u maloprodajnom, ugostiteljskom, smještajnom, kulturnom i sportskom sektoru. „Ovo nije nikakvo iznenađenje“, kaže Alexander Resch, glavni izvršni direktor i predsjednik Upravnog odbora VUB Banke: „Zauzdavanje pandemije dovelo je do oporavka gospodarstva jer su ljudi počeli kupovati i proizvoditi.“

Međutim, to ujedno znači da je država suočena s krizom u lancu opskrbe. „Automobilska industrija jedna je od najvažnijih grana u Slovačkoj,“ tvrdi Resch, „ali suočeni smo s nestašicom čipova za automobile što je značajno usporilo proizvodnju jer jednostavno ne možemo jamčiti neprekidnu opskrbu.“

Za razliku od Hrvatske, koja u velikoj mjeri ovisi o turizmu, Slovačka je veliki izvoznik. „Bilo bi nam lakše da nema ovog zastoja u lancu opskrbe,“ objašnjava Resch, „ali previše se oslanjamo na industriju.“ Energija je također problematična zbog drastičnog rasta cijena.

No, zato tržište rada nadmašuje očekivanja. „Još prije krize pažljivo smo pratili stopu nezaposlenosti jer smo se bojali ponavljanja situacije poput financijske krize iz 2010. Ali do toga nije došlo“, kaže Resch.

Smatra da je za to najzaslužnija „pravovremena“ reakcija vlade. Tvrdi da se vlada ugledala na Njemačku i subvencijama potaknula tvrtke da ne otpuštaju radnike. „Nažalost,“ domeće, „sada je otvoreno toliko novih radnih mjesta da ih najvjerojatnije nećemo uspjeti popuniti kvalificiranim radnicima.“

„Banka ima jasnu ulogu u ovoj ekonomskoj transformaciji“, kaže Resch: „Aktivno smo se angažirali u brojnim različitim platformama spajajući industriju i donositelje odluke kako bismo raspravili koji će biti idući korak – u obrazovnom sustavu to se uglavnom odnosi na pojednostavljenje javne uprave i digitalne infrastrukture.“

Banka je također osmislila Indeks strateških kompetencija koji Slovačkoj omogućuje usporedbu s ostalim zemljama u relevantnim područjima. Resch kaže: „Razvidno je da nećemo moći povećati BDP s 3 % na 5 %. Budući da upravo to želimo spriječiti, zajedno tražimo rješenja unutar ekosustava.“

„Banka je jedan od tržišnih predvodnika u svim važnim segmentima u Slovačkoj“, navodi Resch. „Svjesni smo da naši konkurenti gledaju što radimo i koliko napredujemo. Stoga sve činimo iz pozicije tržišnog predvodnika.“

Zbog toga su planovi banke usmjereni na optimizaciju povrata na kapital. „Znamo da imamo stabilnu kvalitetu imovine i najveću produktivnost u odnosu na konkurenciju“, tvrdi Resch. „Kada je riječ o prihodu, najveći izazov predstavlja ostvarenje održivosti poslovnog modela, pogotovo zato što poslujemo u eurozoni. Moramo povećati neto prihod od poslovanja.

„Da ne bismo ovisili o neto kamatnom prihodu, koji određuju kamatne stope u eurozoni, moramo značajno povećati svoje prihode koji se temelje na naknadama i posvetiti im veću pozornost nego dosad.“

„Naši konkurenti gledaju što radimo i kako povećavamo produktivnost te nas pokušavaju kopirati.“

Po njegovu mišljenju to podrazumijeva neprekidno i sustavno analiziranje situacije, postizanje transparentnosti, prepoznavanje onoga što donosi vrijednost, preraspodjelu sredstava i pojednostavljivanje procesa. To „zahtijeva stalnu komunikaciju sa svim uključenim organizacijskim jedinicama“.

VUB je ostvarila dobre rezultate u vezi s prihodima koji se temelje na naknadama i izvrsne u vezi s prihodima od trgovanja. Istovremeno je učinkovito poslovala i smanjila strukturne administrativne troškove, zbog čega se omjer troškova i prihoda poboljšao za 67 baznih bodova. Promjena poreza na banke također je utjecala na profitabilnost.

Digitalizacija je također iznimno bitna stavka za banku. „To nam omogućuje standardizaciju i optimizaciju“, kaže Resch. „Nema smisla tratiti pamet i potencijal na aktivnosti niske dodane vrijednosti ili aktivnosti koje se ponavljaju, stoga ćemo se okrenuti robotizaciji.“

Zbog toga su planovi banke usmjereni na optimizaciju povrata na kapital. „Znamo da imamo stabilnu kvalitetu imovine i najveću produktivnost u odnosu na konkurenciju“, tvrdi Resch. „Kada je riječ o prihodu, najveći izazov predstavlja ostvarenje održivosti poslovnog modela, pogotovo zato što poslujemo u eurozoni. Moramo povećati neto prihod od poslovanja.

„Da ne bismo ovisili o neto kamatnom prihodu, koji određuju kamatne stope u eurozoni, moramo značajno povećati svoje prihode koji se temelje na naknadama i posvetiti im veću pozornost nego dosad.“

„Naši konkurenti gledaju što radimo i kako povećavamo produktivnost te nas pokušavaju kopirati.“

Po njegovu mišljenju to podrazumijeva neprekidno i sustavno analiziranje situacije, postizanje transparentnosti, prepoznavanje onoga što donosi vrijednost, preraspodjelu sredstava i pojednostavljivanje procesa. To „zahtijeva stalnu komunikaciju sa svim uključenim organizacijskim jedinicama“.

VUB je ostvarila dobre rezultate u vezi s prihodima koji se temelje na naknadama i izvrsne u vezi s prihodima od trgovanja. Istovremeno je učinkovito poslovala i smanjila strukturne administrativne troškove, zbog čega se omjer troškova i prihoda poboljšao za 67 baznih bodova. Promjena poreza na banke također je utjecala na profitabilnost.

Digitalizacija je također iznimno bitna stavka za banku. „To nam omogućuje standardizaciju i optimizaciju“, kaže Resch. „Nema smisla tratiti pamet i potencijal na aktivnosti niske dodane vrijednosti ili aktivnosti koje se ponavljaju, stoga ćemo se okrenuti robotizaciji.“

VUB je jedan od najvećih sufinancijera gradnje nekretnina. Cijene nekretnina narasle su zbog spore provedbe projekata, visoke cijene materijala i iznimno velike potražnje zbog povoljnih hipoteka. Rasprave o stanovima za iznajmljivanje uglavnom se vode oko toga koliko ih treba izgraditi i kako ih financirati na ekonomski održiv način.

U međuvremenu tržište nastoji regulirati potražnju smanjenom ponudom i mjerama racionalizacije, pritom potičući izgradnju modularnih i prilagodljivih zgrada koje su usklađene s načelima dugoročnoga održivog razvoja. Na tržištu je dovoljno likvidnosti i interesa za nekretnine, zbog čega su uredske zgrade perspektivan segment.

Okolišna, socijalna i upravljačka pitanja također su prioritet. „Mi smo među najglasnijima na tržištu po tom pitanju“, napominje Resch, „i neumorno skrećemo pozornost na ovu temu.“

„Mnogo se toga treba učiniti u vezi s ostvarenjem klimatskih ciljeva, stoga surađujemo s brojnim ministarstvima kako bi naša zemlja uspjela u tome.“

Također razmatramo financijsku uključenost. „Postoji veliki rizik od nestašice energetskih izvora,“ kaže Resch „stoga su nužni razgovori s ministarstvima, ali i s regulatornim tijelima.“